Radim najbolje što mogu, bez želje za naplatom, kako bih pomogla drugima,“ citat majke Tereze.

Definicije:

„Volonterstvo (volonterizam, volontiranje) neprofitna je i neplaćena aktivnost kojom pojedinci i pojedinke, samostalno ili u okviru neke grupe ili organizacije, doprinose dobrobiti svoje zajednice ili cijelog društva. Volontiranje se javlja u raznim oblicima: od tradicionalnih običaja uzajamne samopomoći do organiziranog djelovanja zajednice u kriznim periodima.“

„Volonterstvo (ili dobrovoljni / dragovoljni rad) jedan je od kamena temeljaca civilnog društva jer oživljava najplemenitija stremljenja čovječanstva: zauzimanje za mir, slobodu, mogućnost izbora, sigurnost i pravičnost za sve ljude.“

Oznake volontiranja:

  • Dobrovoljnost – rad se obavlja bez ikakve prisile – volonter to radi zato što želi.
  • Neplaćenost – rad se obavlja besplatno bez naknade ili želje za zaradom.
  • Solidarnost – rad se obavlja zbog suosjećanja i empatije prema drugima, iz želje da se nekome pomogne.

Povijest volontiranja:

Početak volontiranja potječe od postanka čovječanstva. Čovjek je društveno biće ima osjećaj pravednosti, empatije i pomaganja.Volonterizam je sastavni dio gotovo svake kulture i civilizacije. Zapadnoj civilizaciji pojavu doborovljnog rada u svrhu pomoći drugima možemo promatrati  i  u  uskoj  vezi  s  naukom  kršćanske  religije  gdje  je  upravo  „pomoć bližnjemu”  jedna  od  glavnih  vrijednosti.  Kroz  povijest  nalazimo  mnoge svećeničke  redove,  misionarske  akcije,  redove  časnih  sestara,  ali  i  necrkvenaudruživanja  za  dobrotvoran  rad  i  pomoć  drugima  –  bratovštine, dobrotvorna društva, ženska društva, humanitarna društva, zaklade kao i neformalne oblike angažiranja stanovništva.

Institucionalizacija  volonterskog  rada  počela  je  1920.godine  kada  su pacifisti  Pierre  Ceresole  i  Hubert  Parris  organizirali  prvu  međunarodnu  grupu volontera kojisu obnavljali selo Esne blizu Verduna u Francuskoj, koje je bilo  razrušeno  u  prvom  svjetskom  ratu.  Glavni  ciljevi  te  akcije  su  bili  obnova sela i izgradnja mira kroz zajednički rad.

Tri najstarije volonterske organizacije koje postoje i danas:

  • „Service Civil International“ – osnovana 1920. godine (Pierre Ceresole);
  • „Youth Action for Piece“ osnovana oko 1923. godine (Etienne Bach);
  • „Union of International Associations“ – osnovana 1907. godine (Henri LaFontaine)

Generalna skupština UN-a je 1985. godine proglasila 05.12. kao međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak ili „International VolunteerDay for EconomicandSocial Development.“ U našoj javnosti je ovaj dan poznat kao međunarodni dan volonterizma.

Zašto volontirati?

Volontiranje nam pomaže u spoznaji i samospoznaji dok s druge strane učimo kako komunicirati i surađivati jedni s drugima bez želje za stvaranjem hijerarhije i uplitanja u osobni život drugih osim u obliku pomoći. Sam čin dobrovoljnog rada je nagrada – volontiranjem učimo kako pomoći drugima, a s tim pomažemo i sebi. Volontiranje također omogućava učenje i savladavanje novih vještina koje nekome u budućnosti mogu postati poziv, osim obogaćivanja vlastite edukacije, životopisa, volontiranjem stječemo izrazito važne preporuke. Dobrovoljni rad će zasigurno stvoriti velike promjene kako na individualnom tako na društvenom planu u zajednici, što umnogome stvara osjećaj ugode. Možda se čak dobro provedete i upoznate nove prijatelje.

U nedavnom izvješću CNCS-a objavljeni su rezultati 30 znastvenih studija u kojima se pokazuje kako dobrovoljni rad popravlja fizičko i psihičko zdravlje volontera. Volonteri koji su učestvovali u ovim studijama su napredovali u kognicijskom i funkcionalnom planu, povećan im je životni vijek i smanjila se učestalost depresija.

Volontiranje također povećava kvalitetu života, ne samo primatelja volonterskih napora već i samih volontera. No najviše se mijenja percepcija o životu i stvara se osjećaj pripadništva zajednici. Ljudi koji su postali volonteri imaju bogatiji, sretniji i zadovoljniji život od onih koji nikada nisu iskusili dobrovoljni rad.

Razlozi za volontiranje:

  • Volontiranje može promijeniti nečiji život.
  • Volontiranje pomaže stvaranju društva s aktivnim građanima koji se međusobno potpomažu.
  • Volontiranje pomaže u stvaranju osjećaja pripadnosti i umanjuje osjećaj društvene marginalizacije i isključenosti.
  • Volontiranje pomaže bruto nacionalnom dohotku (BND). U Velikoj Britaniji dobrovoljni rad doprinosi s 4,8 milijardi funti u BND-u.
  • Dobrovoljni rad je odlično oruđe za osobni razvoj i razvijanje mnogih vještina.
  • Volontiranje omogućava cijelu paletu novih poslovnih i životnih mogućnosti.

 

Izvor:

http://www.turbina-promjena.hr/images/dokumenti/O_volontiranju_i_volonterima.pdf

www.matrixworldhr.com